Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Autor: Nada Crnković, 2. 4. 2024.
Nezadovoljni Novosadskim dogovorom i stavom da su hrvatski i srpski dvije inačice istoga jezika, hrvatski jezikoslovci ističu potrebu da se ispravi jezična neravnopravnost te da se osigura dosljedna primjena hrvatskoga jezika u javnom životu. Svoje stavove iznose u Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja je nastala tijekom ožujka 1967. godine. Potpisnici su pretrpjeli ozbiljne sankcije, no svojom su djelovanjem udarili temelj hrvatskoj jezičnoj slobodi. Nataša Ilić Agatić, prof.hrvatskog jezika i književnosti Pod VIŠE pročitajte kronologiju.
kronologija 📅
🖋️ U prostorima Matice hrvatske 9. ožujka skupina hrvatskih intelektualaca (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić) sastavila je tekst Deklaracije.
✉️ Matičin Upravni odbor prihvatio je tekst Deklaracije 13. ožujka te je on poslan najvažnijim hrvatskim kulturnim i znanstvenim institucijama na potpis. Deklaraciju je potpisalo 18 institucija.
🖨️ Slavko Mihalić (jedan od sastavljača Deklaracije, predsjednik Društva hrvatskih književnika i urednik Telegrama) dao je tiskati Deklaraciju 15. ožujka.
📰 Unatoč pokušajima tadašnje vlasti da se spriječi njena objava, Deklaracija je ugledala svjetlo dana u petak, 17. ožujka i to na naslovnici Telegrama.
Portali |
Službene stranice |
> Ministarstvo znanost... |
> Agencija za odgoj i ... |
> CARNet |
> Agencija za mobilnos... |
> Narodne novine |
Dnevni tisak |
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |